Dore uko uturere twakurikiranye mu manota y’ ibizamini bya Leta 2024/2025 (S3)

Ibizamini bya Leta by’umwaka wa 2024/2025 ku banyeshuri barangije icyiciro rusange (S3) byasize bigaragaje uko uturere twose tugize igihugu twitwaye mu gutsindisha abanyeshuri. Uko byagaragajwe mu manota yashyizwe ahagaragara na Rwanda Education Board (REB), uturere twagiye dutandukanye cyane mu manota, aho hari uturere twazamutse hejuru cyane, n’utundi twasigaye inyuma.

Uko ibintu byifashe muri rusange, byagaragaye ko hari uturere twatanze umusaruro urenze 70% by’abanyeshuri batsinze, mu gihe utundi twagize munsi ya 50% by’abanyeshuri batsinze neza. Ibi byerekana icyuho gikomeye mu ireme ry’uburezi, ariko nanone bigatanga isomo rikomeye ku gihugu mu buryo bwo gukomeza guteza imbere uburezi bufite ireme.

Uturere twahize utundi

1. Kirehe – 91.3%

Kirehe niwo karere kaje ku isonga mu gutsindisha abanyeshuri, aho abagera kuri 91.3% batsinze ibizamini bya Leta. Uyu musaruro uri hejuru cyane ugaragaza ko uburezi muri aka karere buri mu rugero rwiza. Abasesengura uburezi bavuga ko Kirehe imaze imyaka itari mike ishyira imbaraga mu burezi, haba mu gutanga ibikoresho bihagije mu mashuri ndetse no gushyigikira abarimu.

Hari n’abavuga ko kuba Kirehe ikunze kwakira imishinga myinshi y’abafatanyabikorwa mu burezi, harimo n’imiryango itari iya Leta, nabyo byagize uruhare rukomeye mu kuzamura ireme ry’uburezi no gufasha abanyeshuri kwitegura ibizamini neza.

2. Ngoma – 78.8%

Ngoma yabaye iya kabiri mu gihugu, ifite abatsinze bangana na 78.8%. Iki ni igipimo kiri hejuru cyane ugereranyije n’impuzandengo y’igihugu. Abayobozi mu burezi bavuga ko Ngoma yagiye igira gahunda zihamye zo gukangurira abarimu gukoresha uburyo bushya bwo kwigisha, by’umwihariko mu masomo y’indimi n’imibare.

3. Kayonza – 78.4%

Kayonza nayo ntiyatanzwe, kuko yegukanye umwanya wa gatatu n’umusaruro wa 78.4%. Uyu ni umusaruro werekana ko Intara y’Iburasirazuba muri rusange iri imbere mu gutsindisha abanyeshuri, kuko mu myanya itatu ya mbere, ibiri muri yo ikomoka muri iyi ntara (Kirehe na Kayonza).

4. Rusizi – 70.5%

Rusizi, iherereye mu Burengerazuba, yagaragaje ko n’ubwo ari ahantu kure y’umurwa mukuru, hari imbaraga nyinshi mu burezi. Abanyeshuri bangana na 70.5% batsinze, ibi bikaba bishimangira ko ubufatanye hagati y’abarimu n’ababyeyi bufite uruhare runini mu kuzamura umusaruro.

5. Rulindo – 69.5%

Rulindo iri mu Ntara y’Amajyaruguru yafashe umwanya wa gatanu n’umusaruro wa 69.5%. N’ubwo uturere twinshi two mu Majyaruguru tutagaragara hejuru cyane, Rulindo rwagaragaje ko rushobora guhangana n’ibindi turere, ndetse rukaba rumwe mu turere dufite umubare munini w’abanyeshuri batsinze.

Uturere twitwaye ku buryo busanzwe

Huye, Nyamasheke, Ngororero na Nyagatare biri mu turere twakomeje kugaragaza umusaruro uri hejuru ya 65%. Aha hantu hose usanga hari amashuri makuru n’amashuri yisumbuye menshi, ndetse n’uruhare rw’ababyeyi rufasha abana kwitwara neza.

Karongi, Rubavu na Kicukiro nabyo biri hagati ya 63% – 65%, bikaba bigaragaza ko n’ubwo ari uturere dufite ubukungu buri hejuru, hakiri imbaraga zisabwa mu kuzamura ireme ry’uburezi.

Uturere twabonye amanota ari hagati

Bugesera, Nyaruguru, Rwamagana, Gatsibo na Ruhango biri mu cyiciro cyafashe amanota hagati ya 57% na 63%. Aha hantu usanga hari utubazo tumwe na tumwe twifitanye isano n’ubushobozi buke bw’abarimu ndetse n’ibikoresho bike by’amashuri.

By’umwihariko, Bugesera na Gatsibo byagaragaje ko hari intambwe zikomeye zimaze guterwa, ariko hakenewe gahunda zihamye zo kongera amahugurwa ku barimu kugira ngo umusaruro uzamuke.

Uturere twasigaye inyuma

Hari uturere twinshi twabonye amanota ari munsi ya 55%. Aha harimo Gisagara (50.3%), Nyamagabe (51.7%), Nyabihu (50.5%), Muhanga (52.4%) na Nyanza (53.1%). Aha niho usanga ibibazo byo kubura abarimu b’inzobere, ibikoresho bike n’inyubako zidahagije bibangamira ireme ry’uburezi.

Gakenke (46.0%), Kamonyi (45.0%) na Musanze (44.6%) nibyo byaje ku myanya ya nyuma, bigaragaza ko hakiri urugendo rurerure mu gushyigikira uburezi. Kuba Musanze yaje ku mwanya wa nyuma byatangaje benshi, kuko ari agace kazwiho kugira amashuri menshi ndetse n’umujyi ukomeye mu Majyaruguru.

Impamvu zituma hari itandukaniro

  1. Ubushobozi bw’abarimu – Uturere dufite abarimu bafite ubushobozi buhagije kandi bahawe amahugurwa ya hato na hato, twagaragaje umusaruro mwiza.
  2. Ibikoresho by’amashuri – Ahari ibikoresho bigezweho (ibitabo, mudasobwa, laboratwari) usanga abanyeshuri bitwara neza.
  3. Uruhare rw’ababyeyi – Mu turere aho ababyeyi bafatanya cyane n’abarimu mu gukurikirana abana, umusaruro uba mwiza.
  4. Imiterere y’akarere – Aho usanga amashuri ari kure cyane, abana bakagenda ibirometero byinshi, usanga bigira ingaruka ku mitsindire yabo.

Icyo bivuze ku burezi bw’u Rwanda

Ibi bisubizo byerekana ko hakiri icyuho hagati y’uturere, bigasaba Leta, inzego z’ibanze n’abafatanyabikorwa gushyira hamwe kugira ngo uburezi bw’u Rwanda buzamuke ku rwego rumwe. Uruhare rwa REB mu gukora igenzura rihoraho no gushyira imbere amahugurwa y’abarimu rurakenewe cyane.

Abasesenguzi bavuga ko Kirehe yabaye urugero rwiza rukwiye kwigwaho n’utundi turere. Gutsindisha hejuru ya 90% si ibintu byoroshye, ahubwo ni umusaruro w’imbaraga nyinshi zishyirwa mu burezi.

Uko uturere twakurikiranye mu bizamini bya Leta by’umwaka wa 2024/2025 ku barangije icyiciro rusange, bigaragaza neza ko hari byinshi byakozwe, ariko hakiri byinshi byo kunozwa. Kirehe, Ngoma na Kayonza bigaragaje ko bishobora kuba intangarugero, mu gihe uturere nka Musanze, Kamonyi na Gakenke bisabwa gushyiraho ingamba nshya zikomeye.

Uburezi ni inkingi y’iterambere ry’igihugu. Iyo abana batsinda ari benshi, bitanga icyizere cy’ejo hazaza heza. Iyo batsinzwe, bisaba ko ababyeyi, abarimu n’abayobozi bahaguruka bakongera imbaraga. Ubu rero igihugu gifite isomo rikomeye: gushyiraho uburyo butuma buri mwana wese mu Rwanda ahabwa amahirwe angana yo gutsinda.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *