Minisitiri Nsengimana yasabye amashuri makuru na kaminuza gushyira imbaraga mu bushakashatsi no guhanga ibishya aho kwigisha gusa

Minisitiri w’Uburezi, Joseph Nsengimana, yatangaje ko niba u Rwanda rushaka kugera ku cyerekezo rwihaye cya 2050, kaminuza n’ibigo by’ubushakashatsi bitagomba kugarukira gusa ku gutanga amasomo, ahubwo bikwiye no kuba igicumbi cy’udushya, ubushakashatsi bufite ireme ndetse n’ibisubizo bifatika ku bibazo byugarije igihugu.

Ibi yabitangaje ku wa 18 Gashyantare 2026, mu nama yiga ku kongera gutekereza ku ruhare rw’amashuri makuru na za kaminuza mu guteza imbere ubushakashatsi no guhanga ibishya mu Rwanda, gushyira ku isoko abakozi bafite ubumenyi buhanitse, gushaka uburyo burambye bwo gutera inkunga ubushakashatsi no gushimangira ubufatanye hagati ya kaminuza, inganda na Leta.

Minisitiri Nsengimana yashimangiye ko uburezi bufite uruhare rukomeye mu mpinduka igihugu cyifuza kugeraho, cyane cyane mu rugendo ruganisha ku cyerekezo 2050 ndetse na gahunda y’Igihugu yo kwihutisha iterambere (NST2).

Yagize ati:

“Niba turi abatekereza ku cyerekezo 2050 ndetse na gahunda ya NST2, kaminuza zacu n’ibigo by’ubushakashatsi bigomba kurenga uburyo busanzwe bwo kwigisha. Bigomba kuba bikora mu buryo bwo kuvumbura, guhanga ibishya no gufata ibyemezo bishingiye ku bimenyetso.”

Aya magambo agaragaza ko uburezi bugomba kuva ku rwego rwo gutanga impamyabumenyi gusa, bukajya ku rwego rwo gutanga ibisubizo ku bibazo by’imibereho, ubukungu n’ikoranabuhanga.

Ishoramari mu bushakashatsi ririyongera

Minisitiri Nsengimana yagaragaje ko mu Rwanda hari intambwe imaze guterwa mu rwego rw’amashuri makuru ndetse no kongera ishoramari mu bushakashatsi n’iterambere (Research and Development – R&D).

Mu mwaka wa 2023, amafaranga yashowe mu bushakashatsi n’iterambere yageze kuri 0,79% by’umusaruro mbumbe w’igihugu (GDP). Ibi ni intambwe igaragara ugereranyije n’imyaka yashize, nubwo bikiri hasi ugereranyije n’ibihugu byateye imbere bishora hejuru ya 2% cyangwa 3% bya GDP mu bushakashatsi.

Ibi bigaragaza ubushake bwa Leta mu gushyigikira ubumenyi n’ikoranabuhanga nk’inkingi z’iterambere rirambye.

 Haracyari imbogamizi mu mubare w’ibigo by’ubushakashatsi

Nubwo hari intambwe imaze guterwa, Minisitiri Nsengimana yagaragaje ko hakiri ikibazo cy’umubare muto w’ibigo bikora ubushakashatsi mu Rwanda.

Yasabye amashuri makuru na kaminuza kongera imbaraga mu:

  • Gushyiraho ibigo byihariye by’ubushakashatsi

  • Gushora imari mu bikoresho by’ikoranabuhanga

  • Guteza imbere abarimu n’abashakashatsi

  • Gufatanya n’inganda mu gutanga ibisubizo byifuzwa ku isoko

Yongeyeho ko gahunda y’igenamigambi ry’imyaka itanu ry’amashuri makuru riteganyijwe gufasha kubaka gahunda ihamye kandi ihuriweho y’ubushakashatsi no guhanga ibishya ku rwego rw’igihugu.

Higher Education Council (HEC) igaragaza ko iterambere ry’u Rwanda rishingiye cyane ku ruhare rw’uburezi. Bityo, hakenewe:

  • Kuvugurura imikorere y’ibigo by’amashuri makuru

  • Kongera ubufatanye Mpuzamahanga

  • Guteza imbere ubushakashatsi bufite ireme

  • Kwita ku buringanire mu mahirwe

  • Gushyira imbere ubushakashatsi bukemura ibibazo by’abaturage

Inama yitabiriwe n’abayobozi ba kaminuza zitandukanye mu Rwanda, ibigo byigenga, abafata ibyemezo mu nzego za Leta, abafatanyabikorwa n’inzobere zo mu gihugu no mu mahanga. Ibi byerekana ko ari ikibazo cy’igihugu cyose, kidashobora gukemurwa n’urwego rumwe gusa.

Icyo Minisitiri Nsengimana agaragaza ni impinduka mu mitekerereze: kaminuza zigomba kuba “inganda z’ubumenyi” zitanga:

  • Udushya dushingiye ku bushakashatsi

  • Ikoranabuhanga rishobora gushyirwa ku isoko

  • Abakozi bafite ubumenyi bujyanye n’ibikenewe ku isoko ry’umurimo

  • Ibisubizo ku bibazo byugarije igihugu n’akarere

Mu gihe isi igana ku bukungu bushingiye ku bumenyi (knowledge-based economy), u Rwanda ntirwifuza gusigara inyuma. Kugera ku cyerekezo cya 2050 bisaba ko ubushakashatsi, guhanga ibishya n’ikoranabuhanga biba inkingi z’iterambere.

Ubutumwa bwa Minisitiri w’Uburezi burasobanutse: igihe cyo kwigisha gusa kirarangiye; igihe cyo guhanga ibisubizo kirageze.

Niba u Rwanda rugomba kugera ku ntego zarwo z’iterambere, kaminuza n’ibigo by’ubushakashatsi bigomba:

  • Kuba isoko y’udushya

  • Gukorana n’inganda na Leta

  • Gushingira ku bimenyetso mu gufata ibyemezo

  • Kwigira ku bunararibonye mpuzamahanga

Ibi nibishyirwa mu bikorwa, amashuri makuru azahinduka umusingi ukomeye w’iterambere rirambye, bityo icyerekezo cya 2050 kikaba atari inzozi, ahubwo kikaba impamo ishingiye ku bushakashatsi, ubumenyi n’udushya.