Umwarimu wa Kaminuza Dr. Théophile Mugirwa ukurikiranyweho indonke n’ubucukuzi butemewe yategetswe gufungwa iminsi 30 by’agateganyo

Urukiko rw’ibanze rwa Busasamana, ruherereye mu karere ka Nyanza, rwasomye umwanzuro waryo ku rubanza rwa Dr. Théophile Mugirwa, umwarimu muri Kaminuza y’u Rwanda, uregwa ibyaha birimo gucukura amabuye y’agaciro mu buryo bunyuranyije n’amategeko ndetse no kwakira indonke. Urukiko rwasanze hari impamvu zikomeye zituma akekwaho ibi byaha, bityo rutegeka ko afungwa by’agateganyo mu gihe cy’iminsi 30, mu gihe iperereza rigikomeje.

Mu cyumba cy’urukiko, haje umucamanza umwe n’umwanditsi w’urukiko basoma icyemezo cyafashwe nyuma y’isesengura ryimbitse ku bimenyetso byatanzwe n’impande zombi. Ubushinjacyaha bwasabaga ko Dr. Mugirwa akurikiranwa afunzwe by’agateganyo, mu gihe we n’abamwunganira mu mategeko basabaga ko yakurikiranwa ari hanze.

Ubushinjacyaha bwerekanye ko Dr. Théophile Mugirwa akekwaho kuba yaragize uruhare mu gucukura amabuye y’agaciro mu murenge wa Cyabakamyi, mu karere ka Nyanza, adafite uruhushya rubiteganywa n’amategeko. Buvuga kandi ko yakiriye amafaranga angana na miliyoni imwe n’igice (1,500,000 Frw) ayahawe na Nshutiragoma Thomas, kugira ngo amufashe kubona uburenganzira bwo gukora ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro muri ako gace.

Urukiko rwibanze rwasuzumye buri cyaha ukwacyo, rutangira n’icyo gucukura amabuye y’agaciro nta ruhushya. Rwasanze ko impamvu ubushinjacyaha bwashingiragaho zidahagije kugira ngo byemezwe ko Dr. Mugirwa yagize uruhare muri ibyo bikorwa.

Mu byatangajwe, harimo ibaruwa y’umuyobozi w’umurenge wa Cyabakamyi, raporo y’uwo muyobozi, ndetse n’imvugo z’umutangabuhamya umwe. Ariko urukiko rwasanze ibyo bimenyetso bitavuga neza ko Dr. Mugirwa ubwe ari we wakoze cyangwa wayoboye ibikorwa byo gucukura amabuye y’agaciro.

Urugero, ibaruwa yanditswe n’umuyobozi w’umurenge yandikiwe Nshutiragoma Thomas na Ndagijimana Théodore, ibasaba guhagarika ibikorwa byo gucukura amabuye, ariko ntiyigeze ivuga na rimwe izina rya Dr. Mugirwa.

Byongeye kandi, umutangabuhamya wumviswe n’inzego za RIB yavuze ko yabonye Nshutiragoma Thomas azana imashini zo gucukura amabuye, ariko atigeze abona Dr. Mugirwa aho hantu. Na raporo y’ubuyobozi bw’umurenge yagaragaje gusa ko Dr. Mugirwa yari ahagarariye kompanyi ya ALMAHA, aho Nshutiragoma yari mu nzira zo kugirana amasezerano na yo, ariko ntihavuzwe ko Dr. Mugirwa ubwe yigeze acukura amabuye cyangwa abikora mu buryo butemewe.

Kubera iyo mpamvu, urukiko rwasanze nta gihamya gikomeye gihari gishobora gutuma Dr. Mugirwa akekwaho icyaha cyo gucukura amabuye y’agaciro nta ruhushya.

Ku rundi ruhande, ku bijyanye n’icyaha cyo kwakira indonke, urukiko rwagaragaje ko hari ibimenyetso bifatika bishobora kwerekana uruhare rwa Dr. Mugirwa.

Ubushinjacyaha bwasobanuye ko Dr. Mugirwa yakiriye amafaranga miliyoni imwe n’igice (1.5 million Frw) avuye kuri Nshutiragoma Thomas, ngo amufashe kugirana umubano n’ubuyobozi kugira ngo abone ibyangombwa byo gucukura amabuye y’agaciro. Bwanagaragaje kandi ko afite imitungo itandukanye irimo amazu, ibibanza n’imodoka, kandi ntasobanure neza inkomoko y’iyo mitungo.

Dr. Mugirwa mu kwisobanura kwe yavuze ko iyo mitungo ayikomora ku kazi ke ka kaminuza, aho amaze imyaka myinshi ari umwarimu, kandi yagiye anafata inguzanyo mu bigo by’imari bitandukanye. Ariko urukiko rwamubajije niba ayo mafaranga yakiriye yanditseho amasezerano asobanura impamvu yayahawe, asubiza ko nta masezerano yanditse yabayeho, ko byari ku cyizere gusa hagati ye na Nshutiragoma.

Urukiko rwanzuye ko kwakira amafaranga atagira ibisobanuro bihamye kandi nta masezerano yanditse bigaragaza impamvu zikomeye zituma akekwaho icyaha cyo kwakira indonke. Rwanongeyeho ko kuba afite imitungo myinshi atagaragaza neza inkomoko yayo, byongera kwibaza byinshi ku buryo bw’amafaranga akoresha.

Nyuma yo gusesengura impamvu zombi, urukiko rwemeje ko icyaha cyo gucukura amabuye y’agaciro nta ruhushya kidafite gihamya gihagije, ariko icyaha cyo kwakira indonke gifite uburemere kandi gifite ibimenyetso bihagije bituma akekwaho urwo ruhare.

Kubera iyo mpamvu, urukiko rwanzuye ko Dr. Théophile Mugirwa akurikiranwa afunzwe by’agateganyo mu gihe cy’iminsi 30, kugira ngo iperereza rikomeze nta nzitizi. Rwibukije kandi impande zose ko iki cyemezo gishobora kujuririrwa mu gihe kitarenze iminsi itanu.

Dr. Théophile Mugirwa yatangiye gushakishwa n’inzego z’umutekano mu kwezi kwa gatanu, nyuma y’aho hagaragaye abantu icyenda (9) bari barafatanywe n’amabuye y’agaciro acukuwe mu buryo butemewe, ariko ntibigeze bapfa. Icyo gihe bivugwa ko Dr. Mugirwa yari hanze y’igihugu, mu gihugu cya Canada, bityo bituma gufatwa kwe bitinda.

Mu bijyanye n’ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro muri Nyanza, Dr. Mugirwa si we wenyine uregwa. Abandi barimo Rtd Major Rugamba na Rtd Captain Jean Paul Munyabarenzi na bo bakurikiranwaho ibyaha bifitanye isano n’ibi bikorwa. Uretse aba, hari n’abandi bantu 11 bafunzwe by’agateganyo iminsi 30, bose bakurikiranyweho ibyaha bijyanye n’ubucukuzi butemewe bw’amabuye y’agaciro.

Iki cyemezo cy’urukiko ntikivuga ko Dr. Mugirwa ahamijwe ibyaha, ahubwo kigaragaza ko hari impamvu zikomeye zituma akekwaho kugira uruhare muri ibyo byaha, bityo agomba gukurikiranwa afunzwe kugira ngo iperereza rikorwe mu mucyo no mu bwisanzure. Iby’ifatwa ry’imitungo ye cyangwa igenagaciro ryayo bizasuzumirwa mu rubanza nyirizina, nk’uko urukiko rwabigaragaje.

Icyo gihe, nibigaragara ko nta bimenyetso bihamye bihari, ashobora kurekurwa, ariko nibigaragara ko ibyaha bihari, azashyikirizwa inkiko ku rwego rumukwiye.

Urukiko rwa Busasamana rwemeje ko Dr. Théophile Mugirwa akurikiranwa afunzwe by’agateganyo iminsi 30, kubera impamvu zikomeye zishingiye ku cyaha cyo kwakira indonke. Uregwa afite uburenganzira bwo kujurira mu minsi itanu, kandi urubanza rwe ruzakomeza gukurikiranwa n’inzego z’ubutabera kugira ngo hamenyekane ukuri nyako.

One thought on “Umwarimu wa Kaminuza Dr. Théophile Mugirwa ukurikiranyweho indonke n’ubucukuzi butemewe yategetswe gufungwa iminsi 30 by’agateganyo

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *